U podužem pismu, jedna čitateljica opisuje nesnosnu bolnost u grudnom dijelu kralježnice, koja traje već dvije godine i ne prolazi niti po fizioterapiji i kiropraktici, te traži savjet.
U našoj praksi, bolovi u grudnom dijelu kralježnice nisu rijetkost.
Najčešće se radi o tzv „fasetnom sindromu“ prilikom kojega dolazi do slabe pokretljivosti jednog od malih zglobova, što uzrokuje bol, nekada i vrlo akutnu. Zgodno je što on ili brzo prolazi bez liječenja, ili se lako tretira mobilizacijskim ili manipulacijskim tehnikama (kiropraktikom).
Slijede bolovi poradi patologije mekih tkiva, koja obuhvaća široku lepezu mogućih uzroka, a zajedničko im je da se liječe sporije, uz dužu terapiju i disciplinu pacijanta koja obuhvaća i redovito vježbanje.
Potom su tu i hernije intervertebralnog diska, koje iako mnogo rijeđe od onih na vratu ili križima, znaju stvarati probleme i zahtjevaju duži oporavak. Ponekad, usprkos trudu liječnika, terapeuta i pacijenta, bolnost se ne smanjuje ili se opetovano vraća. Zanimljivo je da je taj fenomen, tako specifičan za grudnu kralježnicu, poznat vrlo dugo a detaljno ga je opisao pionir manualne terapije u Europi, dr. Cyriax još u 60-im godinama prošlog stoljeća.
U takvim slučajevima, klasičan klinički pregled nije dovoljan. Dodatna dijagnostika je nužna, a ovdje poglavito mislim na MR. Ona bi trebala pokazati stanje diskova, malih zglobova, te mišića koji okružuju kralježnicu. Ako ona ne ukaže na vjerojatan uzrok bolova, dodatni specifičan pregled pokretljivosti lopatica i vratne kralježnice je nužan, kako bi se vidjelo ima li u dinamičkom kontekstu mogućih „kočnica“ koje iritiraju osjetljiva meka tkiva. Ponekad je potreban i neurološki pregled i EMNG, a u zavisnosti od slučaja do slučaja i internistički ili pulomološki status moraju odrediti za to osposobljeni specijalisti, jer neke bolesti pluća ili unutarnjih organa simptome mogu pokazivati kao bol u srednjem dijelu leđa.
Tek po postavljenoj dijagnozi moguće je kreirati individualni terapijski pristup sa izglednim mogućnostima za uspjeh.
