Tenzijski model

Jedan moj prijatelj, inače aktivan sportaš i na žalost, moj čest pacijent, već je više puta glasno komentirao činjenicu da tijekom terapija uopće ne pokazujem zanimanje za točno mjesto na kojem on osjeća bol, zatezanje ili drugu smetnju, poradi koje je i zatražio pomoć.

Tenzijski model

Jedan moj prijatelj, inače aktivan sportaš i na žalost, moj čest pacijent, već je više puta glasno komentirao činjenicu da tijekom terapija uopće ne pokazujem zanimanje za točno mjesto na kojem on osjeća bol, zatezanje ili drugu smetnju, poradi koje je i zatražio pomoć.

Kategorija:

Opis

Terapija koju primjenim na dijelu njegovog tijela koje ga ne boli niti pravi smetnje – uzrokuje smanjenje ili nestanak boli na mjestu zbog kojeg je došao. Predmet je to mnogih šala na moj račun kada se skupi društvo i prepričavaju prošli događaji.

U doba strelovitog napretka medicine, teško je razumjeti da još uvijek nemamo preciznu sliku kako funkcionira lokomotorni sustav. Mnogo je znanja i razumijevanja iz domena neurološkog sustava, mišića, zglobova, ligamenata, biologije i fiziologije. No kako sve njegove sastavnice funkcioniraju kao cjelina tema je i dalje žive rasprave. Tu raspravu, na svojem primjeru proživljava, svaki pacijent koji je neuspješno liječen.

Postoje modeli koji nam olakšavaju snalaženje u kliničkom okruženju, što će reći u situacijama kada pacijent traži pomoć. Svaki od tih modela ima svoje polje primjene, korisnost, ali i nedostatke koji ih svakog pojedinačno ne čine primjenjivima u svim okolnostima. U našoj ustanovi primjenjujemo gotovo sve dostupne modele, u nadi da s različitih gledišta možemo bolje pomoći pacijentima koji nam dolaze sa cijelom lepezom bolnih stanja. No, čak i tada, situacije u kojima nismo u mogućnosti precizno dijagnosticirati, a potom i efikasno liječiti konkretan problem nisu rijetke. Upravo to nas je potaknulo da razvijemo drugačiji pogled, perspektivu na nastanak kumulativnih mehaničkih oštećenja sustava za pokretanje (gotovo sve bolesti lokomotornog sustava, osim trauma i upalnih bolesti), kojeg smo nazvali „TENZIJSKI MODEL“.

Osnovna premisa tog modela je da sve sastavnice sustava za pokretanje imaju za cilj očuvati optimalnu tenziju u svakom svom dijelu kao i u cijelom tijelu, a kako bi se kretnja odvijala nesmetano. Poremećaj u tenziji na jednom dijelu, reflektirati će se kao bolnost na drugom dijelu sustava. Možda je najjednostavnije cijelu ideju pokazati kroz primjer.

Naslonite dlan na stol, kao što je prikazano na slici. Kažiprstom druge ruke podignite kažiprst one koja je položena na stol dok ne osjetite zatezanje. Gdje osjećate zatezanje? Sigurno ga ne osjećate na mjestu gdje su vaša dva kažiprsta u kontaktu. U zavisnosti od cijelog niza individualnih faktora, to zatezanje, a ponekada i bol može biti locirana bilo gdje na prstu ili dlanu, samo ne na mjestu kontakta prstiju. A upravo je mjesto kotakta uzrok vašeg osjećaja zatezanja. Dakle uzrok zatezanja i mjesto zatezanja nisu na istom mjestu. Slično tome, poremećaj tenzije na jednom mjestu u tijelu može uzrokovati bolnost na drugom. I dok je to na primjeru prsta lako razumljivo, malo je teže perciporati da ograničenje pokreta u desnom kuku, može biti uzrok bolova u lijevom ramenu.

Više o tenzijskom modelu možete pronaći na ovim stranicama. Detalje o njegovoj upotrebi u dijagnostici i liječenju poremećaja na sustavu za pokretanje dio je svakog teksta koji obrađuju bolna stanja i ozljede čijim se liječenjem bavimo u našoj ustanovi.

Sam tenzijski model i dalje je u fazi razvoja, a kao i svaki dobar model, nastaviti će se razvijati i u budućnosti.

Za sva dodatna pitanja možete nam se obratiti mailom, telefonom ili preko društvenih mreža.

POVEZANI SADRŽAJI

Go to Top