„Na terminu malog nogometa nezgodno sam stao,i odmah osjetio blago puknuće u lijevom koljenu.Bol je trenutna bila jaka,za koji minut uspio sam ustati na noge al hramući. Sutradan sam teško mogao na lijevu nogu i otok se pojavio oko koljena i iznad koljena. Za 5 dana otok je manji. Poslije 15 dana otoka opet ima,nemam boli pri kretanju mada nije ko desna noga. Dali se voda ako postoji u koljenu može samo povući ili moram ići na vađenje vode. Probao sam razne narodne medicine al najbolje pomaze led i naveče folija do jutra.“

Otok bilo kojeg zgloba može biti dvojak. Jedan je nagli otok poslije jače distorzije ili udarca. On se sastoji dominantno od krvi koja ispuni prostor zgloba, a tamo dođe poradi ozljede krvne žile. Nakon 2 dana od ozljede vrlo je preporučljivo punktirati takav zglob (pomoću igle i šprice ukloniti najveću moguću količinu krvi iz koljena), jer se krv iz zgloba resorbira izrazito sporo, a  dodatno može loše utjecati i na hrskavicu.

Drugi tip otoka nastaje više sati do dva dana nakon manjih distorzija, ili bez jasnog povoda. U koliko punktiramo takav zglob, dobiti ćemo žućkastu tekućinu bez krvi. Takav otok besmisleno je punktirati, ili ponovo punktirati, jer će se ponovo stvoriti vrlo brzo, u roku nekoliko sati. On u pravilu predstavlja obrambenu reakciju. Naime, ako postoji oštećenje hrskavice (ili vjerojatno meniskusa u ovom slučaju), tijelo će pokušati stvaranjem otoka smanjiti trenje između oštećenih dijelova na način da između njih uloži tekućinu. U takvim slučajevima, dobra dijagnoza je pola posla, a razumjevanje pacijenta o uzrocima njegovih problema druga polovica, jer svi kasniji postupci u fizioterapiji i vježbanju zahtjevaju neko vrijeme i nešto strpljenja. Tako u slučaju oštećenja hrskavice, koje nije dovoljno veliko za operativni zahvat, moguće je „desenzibilizirati“ zglob kroz individualni kinezioterapijski program i u razumnom roku ga pripremiti za sportske aktivnosti.