Na magnetu su mi pronašli rupturu prednjeg križnog ligamenta. Ortoped kod kojega sam bio po mišljenje kaže da bi trebela operacija i stavljanje novog ligamenta (od tetiva). Mene to koljeno boli samo kada duže čučim ili klečim.
Čitao sam u jednom vašem članku da se ne mora uvijek operirati kada pukne taj ligament. Što mi savjetujete?
Pacijente sa rupturom prednjeg križnog ligamenta dijelimo u dvije velike skupine po dobi. U prvoj su mladi ljudi do 30g., kod kojih savjetujemo operaciju, bez obzira na njihovo trenutno stanje. Naime, dugotrajna nestabilnost koljena koja je rezultat nedostatka ovog važnog ligamenta, gotovo neminovno vodi u degenerativne promjene, a ako se one pojave vrlo rano u životu, njihove posljedice mogu biti takve da je liječenje teško, zahtjeva višestruke operativne zahvate i dugotrajnu rehabilitaciju. U drugoj su pacijenti od 40g. na dalje, kod kojih nije najvažnije pitanje imaju li ligament, nego da li imaju epizode nestabilnosti u svakodnevnim ili sportskim aktivnostima. Takvo stanje nazivamo manifestna nestabilnost, a oni koji ju imaju znaju da im ona značajno smanjuje kvalitetu života, te je kod njih operacija preporučljiva. Ako takve, manifestne, nestabilnosti nema, moguće je posve normalno živjeti i bez kirurškog zahvata, uz odgovarajuće vježbanje. Pacijenti od 30-40 godina života predmet su individualnog pristupa, te se odluka donosi od slučaja do slučaja, a važna informacija u donošenju te odluke je i kojim se sportom pacijent bavi. Ako on uključuje nagle promjene pravca kretanja u punoj brzini, ili je posrijedi kontaktna igra (nogomet, skijanje, košarka, tenis…) operativna stabilizacija bila bi preporučljiva.
I sam sam ostao bez prednjeg križnog tijekom jedne malonogometne utakmice kada sam imao 37 godina. Kako bez nogometa mogu, a zadovoljavajuća fizička aktivnost obuhvaća trčanje i teretanu, nisam operiran, redovito vježbam i do danas nemam značajnijih smetnji na tom koljenu. Da je nogomet moja strast, bez koje ne mogu, sudbina bi bila drugačija.