Sama plantarna fascija u stvari je široki ligament koji se pruža sa donje strane stopala i to od petne kosti, pa sve do prstiju. Njena je funkcija održavanje koštanih svodova stopala. No, kod intenzivnih fizičkih aktivnosti koje uključuju dugo trčanje, dugo hodanje ili kod dužeg stajanja, uz pomoć neadekvatne obuće ili kakve druge predispozicije, može doći i do upale tog istog ligamenta. Češće no drugačije, ta se upala događa na njenom hvatištu za petnu kost, pa je i sama bolnost locirana u predjelu pete, a može plantarna fascija isijavati prema unutarnjoj ili prednjoj strani stopala. Bolovi su najjači ujutro nakon ustajanja i prvi koraci znaju prouzročiti oštru i sijevajuću bol. Nakon nekoliko koraka, bolnost se smanjuje i hodanje biva moguće. Kasnije tijekom dana ili tijekom fizičke aktivnosti, bol se može pojačati, te zahtjevati odmor. U posebno jakih upala bolovi mogu biti intenzivni i cijelo vrijeme, te priječiti normalno hodanje.
Statistika govori kako veću vjerojatnost za razvoj ovog bolnog stanja imaju žene, zatim pretili ljudi, te svi oni čije su dnevne aktivnosti vezane uz dugo stajanje ili hodanje po tvrdoj podlozi. Dalje, često se to stanje razvija i u sportaša koji dominantno i intenzivno skaču ili trče, naročito u odbojkaša, rukometaša, te nogometaša, kao i u atletici. Poseban rizik nose svi oni čiji su mišići potkoljenice skraćeni, a ahilova tetiva nefleksibilna. Ravna stopala, kao i „visok rist” mogu biti čimbenici povećanog rizika.
Kao i kod svih ostalih sindroma prenaprezanja razlikujemo akutnu, subakutnu i kroničnu fazu. Upregled akutnom stanju bolovi bivaju najintenzivniji, obično se pojave naglo, te je najosnovnija terapija u ovoj fazi led i mirovanje. Subakutna faza donosi i nešto manji intenzitet bolova, te su oni prisutni u glavnom kod prvih koraka nakon sjedenja, ujutro nakon ustajanja, te nakon dužeg hodanja ili stajanja. Kronično stanje razvija se postupno, a posebice kao krajnji rezultat neadekvatnog liječenja ili njegova potpunog izostanka, a prepoznaje se i po bolovima tijekom hodanja, čiji se intenzitet bitnije ne smanjuje tijekom dana.
Dijagnostika je prilično jednostavna i u većini slučajeva sastoji se tek od pregleda specijaliste. Specifični bolovi na pritisak, kao i bolovi pri kretanju, te istezanju jasno ukazuju na ovaj sindrom.pregled istezanjeRTG snimke mogu pokazati i postojanje tzv. „petnog trna”, što predstavlja kalcifikat na hvatištu plantarne fascije na petnoj kosti. No, bol i postojanje petnog trna mogu i ne moraju biti u direktnoj vezi. Tako postoje kalcifikati koji ne uzrokuju bolove, kao i izrazito bolni plantarni fascitisi kod kojih kalcifikat nije prisutan. Isto tako u većini slučajeva uz fizioterapiju, te adekvatna pomoćna sredstva i promjene u dnevnim aktivnostima bolnost se smanji ili potpuno nestane, iako sam kalcifikat zaostane.
Upalu liječimo uobičajenim sredstvima, prije svega ledom, a potom cijelim arsenalom fizioterapije (od elektroterapije, ultrazvuka, magnetoterapije do lasera), zatim lijekovima, a vrlo rijetko i „blokadama” (kombiniranim steroidno-analgetskim pripravkom ubrizganim direktno na bolno mjesto). Vježbanje sa jasnim ciljem poboljšanja fleksibilnosti mišića potkoljenice, stopala, kao i ahilove tetive mora se sprovoditi u ovoj fazi liječenja. Osim toga, valja provjeriti obuću, te izbjegavati tvrde i uske cipele, a preferirati meku obuću poput sportske. Osobito je važno u sportaša provjeriti tehniku skoka i trčanja, te učiniti dijagnostiku trenažnog procesa kako bi se opterećenje na stopalo smanjilo, a time i skratilo vrijeme potrebno za sanaciju ovog bolnogfrikcijska masaža stanja. Uobičajeno liječenje akutnog ili subakutnog plantarnog fascitisa traje nekoliko tjedana, u kojima očekujemo značajno smanjenje bolova pri dnevnim i sportskim aktivnostima. Ipak, do potpunog povlačenja svih simptoma može proći i više mjeseci.
U koliko dođe do razvoja kroničnog stanja, moguće je da niti jedna od spomenutih metoda neće dati zadovoljavajuće rezultate u smanjenju bolova. Tada preostaje pokušati ili cross-friction masažu ili terapiju udarnim valom, a sve i dalje u kombinaciji sa adekvatnim vježbanjem.
Cross friction masaža je specifična i često bolna metoda kod koje se pritisak vrši direktno na bolno mjesto. Takav pristup, nakon početne neugode, može donjeti osjetno olakšanje, a sam princip njenog djelovanja nije do kraja razjašnjen. Prva teorija govori o „usmjeravanju novonastalih kolagenih vlakana”, dok druga opisuje „podražaj kojemu je za cilj sanirati postojeće kronično stanje”. Bilo kako bilo, iz iskustva mogu reći da je ovo metoda izbora za kronični plantarni fascitis koja može donijeti olakšanje onda kada su sve ostale fizioterapijske tehnike zakazale.
Terapija udarnim valom relativno je nova metoda u liječenju kroničnih stanja lokomotornog aparata, iako se već dugo i uspješno upotrebljava u neoparativnom tretmanu bubrežnih kamenaca. Cilj je putem ultrazvuka stvoriti polje visokog tlaka na ozlijeđenom mjestu, te na taj način pridonijeti resorpciji eventualno prisutnog kalcifikata i potaknuti procese cijeljenja.
Operativno liječenje krajnje je rješenje i zasniva se na uklanjanju kronično upaljenog dijela plantarne fascije. Opravak je relativno dug, a uključuje adekvatnu fizioterapiju i kinezioterapiju.
Ortopedski ulošci mogu biti od pomoći u nekim slučajevima plantarnog fascitisa. Cilj je pomoću njih promijeniti smjer sila u stopalu prilikom stajanja, hodanja i trčanja, te s time smanjiti opterećenje na upaljenom segmentu. Svakako i ovdje važi pravilo individualnih uložaka izrađenih po otisku, nikako konfekcijskih silikonskih petnih podložaka.
Kao i kod svake druge ozljede, važno je k liječniku i fizioterapeutu stići na vrijeme. Početne upalebalans liječe se neusporedivo brže, bolje i efikasnije od onih koje su već prešle u kroničnu fazu. Osim toga, a s obzirom na već spomenute riziko faktore, neophodno je pregledati cijelo stopalo, donje ekstremitete, a ponekad i trup, kako bi se uz liječenje simptoma (bolova i upale), pokušao sanirati i uzrok koji je do njih doveo, te spriječila ponovna pojava istog problema.
Dean Mistura
viši fizikalni terapeut